Novinarski žanrovi (N-17)

Ciljevi predmeta Novinarski žanrovi usmjereni su na izučavanje različitih novinarskih žanorva, njihove strukture, sadržaja i funkcija u odnosu na različite vrste medija. Predmetom je obuhvaćeno izučavanje novinarskog stila i determinanti značajnih u kontekstu izrade različitih medijskih sadržaja i medijskih formata.

Od studenata se očekuje sticanje vještina neophodnih za izradu različitih medijskih sadržaja i medijskih formata prilagođenih diveregentnoj prirodi različitih medija. Studenti će biti osposobljeni za identifikaciju društveno relevantnog događaja u odnosu na različite faktore i vrijednosti, selekciju činjenica i za kreiranje novinarskih žanrova različite kompleksnosti (vijest, izvještaj, intervju, reportaža, članak, kritika, komentar).

1. Medijska informacija- pojam, funkcije i determinante
2. Novinarska profesija i novinarstvo
3. Pisanje za medije – proces kreiranja medijskog sadržaja
4. Naslovni blok u štampi i najave u elektronskim medijima
5. Izvori informacija – vrste, pravila i pristupi
6. Novinarski žanrovi – podjela i specifičnosti
7. Faktografski novinarski žanrovi – vijest i izvještaj
8. Intervju kao metod i kao žanr
9. Analitički novinarski žanrovi – komentar i uvodnik
10. Kolumna i lični stav
11. Članak – analitički pristup i struktura
12. Novinska kritika – vrste, forma i stil
13. Beletristički novinarski žanrovi – reportaža – specifičnosti, kompozicija i stil
14. Feljton kao novinarski žanr
15. Crtica i portret

1. Petrović, R., Aracki, Z. i Jevtović, Z. (2014). Žanrovi u savremenom novinarstvu. Beograd: Jasen

   (Original)

Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50).
Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata.

Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta, student može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Za studente koji kasne na čas više od deset minuta ili koji čas napuste deset i više minuta ranije smatraće se da nisuprisustvovali tom času.