Socijalna patologija

Akronim
S-39
Status predmeta
obavezan
Semestar
6
Fond časova
3P + 3V
Broj ESPB
7.0
Studijski program
Sociologija
Modul
Tip studija
Akademske studije prvog ciklusa
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vježbe)

Nema podataka

Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

Upisan peti semestar

Oblik uslovljenosti:

Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u akademskoj godini 2013/2014. na Fakulteta političkih nauka.

Ciljevi izučavanja predmeta

Cilj je studenti i studentkinje budu osposobljeni za razumijevanje međusobnih povezanosti socijalno-patoloških pojava i društvenih devijacija, kao i samostalno kritičko razumijevanje uticaja savremenih procesa na socijalno-patološke pojave i društvene devijacije.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Kroz različite oblike aktivnosti studenti i studentkinje će moći potpunije identifikovati i razumjeti socijalno-patološke pojave i društvene devijacije. Biće u stanju da kritički pristupe objašnjavanju, samostalnom istraživanju i analiziranju socijalno-patoloških pojava i društvenih devijacija. Studenti i studentkinje biće osposobljeni za razumijevanje međusobnih povezanosti socijalno-patoloških pojava i društvenih devijacija, kao i samostalno kritičko razumijevanje uticaja savremenih procesa na socijalno-patološke pojave i društvene devijacije.

Sadržaj predmeta

Osnovne teme:
1. Socijalna patologija
2. Socijalizacija, vrijednosti i norme
3. Društvene devijacije
4. Socijalni problemi, nezaposlenost i siromaštvo
5. Alkoholizam
6. Narkomanija
7. Prostitucija
8. Kriminalitet
9. Maloljetnička delinkvencija
10. Agresija i nasilje
11. Porodično nasilje
12. Mobing
13. Samoubistvo
14. Psihopatološke devijacije
15. Drugi oblici devijacija i socijalno-patoloških pojava

Literatura
  1. Osnovna literatura: Kovačević B., Perić R., Socijalna patologija, Banja Luka, „Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske“, 2009.

  2. Dodatna literatura: 1. Alkoholizam i narkomanija kod mladih, Banja Luka, 2010. 2. Arent H., O nasilju, Beograd, 2002. 3. Biro M., Samoubistvo, psihologija i psihopatologija, Beograd, „Nolit“, 1984. 4. Bošković M., Organizovani kriminalitet, Beograd, „Policijska akademija“, 1998. 5. Bukelić J., Droga, mit ili bolest, Beograd, „Velarta“, 2002. 6. Bukelić J., Droga u školskoj klupi, Beograd, „Velarta“, 2002. 7. Vujović T., Od žrtve do delinkventa, Nikšić, 2009. 8. Vuković B., Mobing, Beograd, „Logos"

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća u istraživačkom radu (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokvij Kolokvij je pismeni test koji se izvodi u toku semestra. Nastavnik ili saradnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija. Studenti su obavezni pisati kolokvije i za one koji, iz bilo kog razloga, ne pristupe kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova, u skladu sa Odlukom o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini. Aktivnost Bodove na aktivnost student može steći na osnovu učešća u israživanju koje će biti sprovedeno u toku semestra. Na osnovu učešća i urađenih analiza i izvještaja može steći od 0 do 5 bodova na aktivnost. Završni ispit Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.

Metode izvođenja nastave

Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. - Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. - Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta, student može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Za studente koji kasne na čas više od deset minuta ili koji čas napuste deset i više minuta ranije smatraće se da nisu prisustvovali tom času.