Contemporary journalism and public discourse

Razumijevanje osnovnih determinanti savremenog novinarstva i izazova u savremenim medijima koji ugrožavaju slobodu govora, kulturu dijaloga i konstruktivnu kritiku. Razumijevanje savremenog novinarstva u odnosu na politiku, kulturu i nauku, i prirode njihovog međuodnosa. Razumijevanje opstruktivnih obrazaca u kontekstu doprinosa demokratičnosti javnog komuniciranja i institucionalnih i profesionalnih mehanizama u zaštiti slobode govora.

Studenti će biti osposobljeni da identifikuju i primjenjuju profesionalne standarde značajne u kontekstu razvijanja kulture govora i dijaloga u javnom diskursu, te da njihovim razumijevanjem i primjenom doprinesu opstruisanju negativinih trendova u savremenom novinarstvu koji vode ka njihovom ugrožavanju, tabloidizaciji i senzacionalizmu. Studenti se osposobljavaju da razlikuju informisanje kao djelatnost od javnog interesa i od propagande kao zadovoljavanja nekog partikularnog interesa.

1. Determinantne savremenog novinarstva; 2. Slojevi javnog diskursa; 3. Jezik savremenih medija; 4. Medijska eristika i javni diskurs; 5. Problem odsustva autentičnog dijaloga u medijima; 6. Sloboda govora, kultura dijaloga i kritika u savremenom novinarstvu; 7. Etički principi u javnoj komunikaciji; 8. Savremeno novinarstvo i politika; 9. Savremeno novinarstvo i kultura; 10. Savremeno novinarstvo i nauka; 11. Tabloidizacija i senzacionalizam u savremenom novinarstvu; 12. Opstruktivni obrasci u unapređenju demokratičnosti javnog komunicirinja; 13. Tehnike prikrivanja propagande; 14. Savremeno novinarstvo i recepcijski podsistem; 15. Institucionalna i esnafska zaštita slobode medija.

1. Foa, M. (2017). Gospodari medija: spin doktori i manipulacija javnošću u službi vlasti.

   (Original)

2. Stanojević, D. Ž. i Đorđević, M. M. (2020). Mediji i život bez smisla. Beograd: Clio.

   (Original)

3. Stanojević, D. (2009). Medijska eristika i javni diskurs. Beograd: Serbika.

   (Original)

4. Angler, M. V. (2019). Uvod u naučno novinarstvo. Beograd: Centar za promociju nauke.

   (Original)

5. Kastels, M. (2014). Moć komunikacija, Beograd: Clio.

   (Original)

Provjera znanja vršiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra u formi usmenog ispita za vrijeme redovnih ispitnih rokova.
Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvijuma (po 20 bodova), jednog (1) seminarskog rada na zadanu temu i njegove prezentacije na času. Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokvijumi se sastoje iz pismenih radova koji se izvode u toku semestra. Nastavnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvijuma.

Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem radova iz predispitnih obaveza.
Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i izrada predispitnih obaveza u toku semestra.